Prof. dr Enisa Mešić

Udruženje za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju bubrega u BiH

25.03.2021.

Preporuke UNDTBiH za vakcinaciju hroničnih bubrežnih, dijaliznih  i transplantiranih bolesnika protiv COVID-19

Na osnovu dostupne stručne literature i drugih važnih informacija koje se distribuiraju u javnost preporuke našeg Udruženja su kako slijedi:

Uvod:

  1. Internacionalno nefrološko društvo (ISN), Evropska renalna asocijacija – Evropska asocijacija za dijalizu i transplantaciju (ERA-EDTA) i Američko nefrološko društvo (ASN) su u martu 2021. godine objavili zajedničku Izjavu o vakcinaciji dijaliznih bolesnika protiv COVID-19 (prilog 1). U Izjavi se urgira da se u što kraćem vremenu svi dijalizni bolesnici i osoblje cijepe protiv COVID-19 zbog povećanog rizika obolijevanja i težine kliničke slike u oboljelih.
  2. Nature Reviews Nephrology je u februaru 2021. godine objavio članak (Windpessl M, Bruchfeld A, Anders HJ et all. COVID-19 vaccines and kidney disease. Nature Reviews Nephrology 2021. https://doi.org/10.1038/s41581-021-00406-6). (prilog 2). U članku se navodi da sva velika nefrološka udruženja smatraju da je prioritet vakcinisati hronične bubrežne bolesnike i transplantirane bolesnike, ali da zasada ne postoje validni dokazi da li je vakcina efikasna u tih bolesnika kao i u općoj populaciji. Kad je riječ o izboru vakcine, navodi se da su takve grupe bolesnika imunokompromitirane i da se ne preporučuje koristiti vakcina sa živim virusom ili sa vektorom virusa koji se može replicirati. Smatra se da su u ovom trenutku mRNA vakcine potentnije i da mogu pružiti bolju zaštitu takvim bolesnicima. Dalje se preporučuje da se monitoriraju antitijela nakon vakcinacije dijaliznih bolesnika i da se prati imunitet.
  3. Preporuke Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora za cijepljenje protiv SARS-CoV-2 bolesnika s kroničnom bubrežnom bolešću, autoimunom bubrežnom bolešću koji dobivaju imunosupresiju, bolesnika na dijalizi i bolesnika s presađenim bubregom ili gušteračom i bubregom. Druga objava 22.02.2021. Autori Zibar L, Knotek M, Altabas K, Laganovic M). U navedenim preporukama (prilog 3) u detalje je navedeno kako, kada i čime vakcinisati bolesnike koji čekaju transplantaciju (imati u vidu da se preporuke uglavnom odnose na transplantaciju od umrlog davaoca) i koji su već transplantirani.

Mišljenje:

S obzirom na situaciju u Bosni i Hercegovini, dostupnost i način nabavki vakcina, broj i vrste transplantacija, te stanje u zdravstvenom sistemu, smatram da:

  • Dijalizni bolesnici i osoblje, te transplantirani bolesnici su jedan od prioriteta za vakcinaciju protiv COVID-19, posebno bolesnici koji su na Listi čekanja
  • Izbor vakcine:
    • mRNA vakcine kao što je Pfizer/BioNTech i Moderna su sigurne za upotrebu u navedenim grupama bolesnika
    • DNA vakcina ASTRA-Zeneca sa adenovirusom kao vektorom se takođ smatra sigurnom i mogućom za upotrebu u ovih grupa bolesnika, kao i za opću populaciju, a prema najnovijim informacijama iz Evropske agencije za lijekove gdje se navodi da korist od vakcije daleko prevazilazi potencijalne, vrlo rijetke neželjene efekte.
  • Vrijeme vakcinacije:
    • Vakcinaciju dijaliznih bolesnika i transplantiranih bolesnika koji su transplantirani prije više od 6 mjeseci (eventualno 3 mjeseca ako su dobili baziliksimab u indukciji) i ako se nisu liječili od akutnog odbacivanja u periodu 3-6 mjeseci prije predviđene vakcinacije, treba započeti odmah.
    • Imuni odgovor se u većini slučajeva postiže nedjelju dana poslije II doze vakcine, tako da se eventualne transplantacije planiraju prema tom kriteriju.
    • Kandidati za živu rodbinsku transplantaciju, svakako treba da se vakcinišu. Potencijalni primaoci, znači dijalizni bolesnici su već na Listi čekanja, a potencijalni davaoci takođe treba da se vakcinišu vodeći računa o tome da se imunitet postiže nedjelju dana nakon II doze vakcine.
  • Da li je vakcinacija preduvjet za živu rodbinsku transplantaciju?
    • Postoji vrlo malo dostupnih izvora informacija o tome jer se u većini zemalja koje imaju veliki broj transplantacija, rade transplantacije od umrlih donora. U ovom trenutku možemo smatrati da je vakcinacija preduvjet za rodbinsku transplantaciju jer su odgovarajuće vakcine dostupne širom svijeta. U živoj rodbinskoj ili nerodbinskoj transplantaciji, dvostruko je veći ulog i dvostruko veći rizik lošeg ishoda u slučaju infekcije virusom corona.

Za UNDTBiH

Prof. dr Enisa Mešić